Povodom obeležavanja 110. godišnjice Albanske golgote, Boban Stojković, planinski vodič iz Prokuplja, pridružio se grupi učesnika koji su maršem sećanja prešli trasu istorijskog povlačenja srpske vojske i civila kroz Albaniju – jednim od najtežih, ali i najsvetlijih puteva u srpskoj istoriji.
Marš dug oko 250 kilometara započet je 10. januara iz Pećke patrijaršije, a ruta je vodila preko Čakora, Plava, Gusinja i Prokletija, do Skadra. Odatle će učesnici nastaviti put brodom ka Krfu i ostrvu Vido. Ovim simboličnim hodom odaje se počast stradanju, istrajnosti i žrtvi srpske vojske i naroda u Prvom svetskom ratu.
Na samom početku puta, Stojković je poručio:
“Krenuli smo uz Božiju pomoć! Prvi dan, Pećka patrijaršija i dalje ka granici sa Crnom Gorom.”

Već narednog dana, učesnici su se suočili sa ozbiljnim poteškoćama. Boban Stojković je naveo da su tokom boravka na prostoru Kosova i Metohije bili izloženi pritiscima i neljubaznosti, kao i da mu je izrečena zabrana ulaska na tu teritoriju u narednih godinu dana. Uprkos tome, istakao je da ne oseća krivicu zbog svog čina:
“Lično ne vidim da sam u bilo čemu pogrešio, niti moji saputnici. Poštujem tuđe, ali svoje poštujem i volim.”
Tog dana prešli su oko 30 kilometara i stigli do granice sa Albanijom, uz poruku da nastavljaju put “nikad jači, spremniji i gvozdene volje”.

Najzahtevnija deonica marša usledila je 12. januara, prelaskom Prokletija.
“Prokletije su iza nas. Danas je hrabra družina prošla najtežu deonicu hodočašća. Umor u nogama postoji, ali da ga nema, ko bi nas opominjao kako je to njima bilo”, naveo je Stojković, dodajući da su prenoćili u mestu Tamare.

Put je nastavljen preko prokletijskih vrleti i serpentina do Koplika, nadomak Skadarskog jezera. I pored umora, Stojković je poručio da na ovom putu nema prepreka i da je bol “drugačija” – ispunjena smislom i sećanjem. Učesnici su se zahvalili svima koji su pratili njihovo putovanje i slali poruke podrške.

Pešačka misija završena je 14. januara dolaskom u Skadar, gde su učesnici položili vence i odali poštu palim srpskim junacima na gradskom groblju. Nakon toga, na poziv ambasadora Srbije u Albaniji Slobodana Vukčevića, obišli su i spomen-obeležje u Tirani, a potom i Ambasadu Srbije, gde su preneli utiske sa hodočašća i prolaska kroz prokletijske gudure.

“Suze ni danas nismo krili, ali ih čuvamo za sutrašnju i prekosutrašnju posetu Krfu i ostrvu Vido”, poručio je Stojković, naglasivši da se istinsko suočavanje sa Albanskom golgotom nastavlja na mestima večnog počinka srpskih stradalnika.

Ovim hodočašćem, učesnici su još jednom pokazali da sećanje na Albansku golgotu nije samo istorijska činjenica, već živa i duboko lična obaveza prema precima i nacionalnom pamćenju.








