Za vreme Prvog svetskog rata ranija organizacija i sistem vlasti u Toplici se raspao. Okupator je nametnuo svoju vlast i administrativnu podelu.
Nakon oslobođenja u novoformiranoj Kraljevini SHS Toplica je ponovo jedinstveno područje – okrug. Toplički okrug je podeljen na srezove: dobrički, prokupački i kosanički. Srezovi su podeljeni na opštine. Opštine su organizovane za jedno ili više sela. Sedište Topličkog okruga, prokupačkog i dobričkog sreza je Prokuplje, a sedište kosaničkog sreza je Kuršumlija.
Okružnu vlast vršio je načelnik, a sudsku vlast u okrugu okružni sudija. Okružno načelstvo i sresko načelstvo dobričkog i prokupačkog sreza, smešteni su u jednoj zgradi, današnja zgrada Opštine Prokuplje.
Sreskim načelstvom rukovodio je sreski načelnik. Administrativni aparat sreskog načelstva nije bio glomazan. Pored načelnika tu su još i tri pisara: za policijske, sudske i finansijske poslove, i pomoćno osoblje.
Opštinama su rukovodili predsednici, a administrativn-im poslovima delovođe. U manjim opštinama sve te poslove obavljao je predsednik opštine.
Od 1922. godine, donošenjem Zakona o opštoj oblasnoj i sreskoj upravi, Toplički okrug pripada Kosovskoj administrativnoj oblasti, sa sedištem u Prokuplju. Najveći srez u ovom periodu je dobrički sa 18 opština, prokupački sa 15 i kosanički sa 9 ošptina. Ovakva administrativna podela sa manjim teritorijalnim izmenama zadržala se sve do 1929. godine.
Četvrtog oktobra 1929. godine, donošenjem Zakona o promeni naziva države i njenoj administrativno-teritorijalnoj podeli, Kraljevina SHS menja naziv u Kraljevina Jugoslavija, a ona je podeljena na devet banovina. Toplica je u sastavu Moravske banovine sa sedištem u Nišu. Prokuplje je sedište prokupačkog sreza koji obuhvata teritoriju današnjih opština Prokuplje i Blace, i dobričkog sreza koji je obuhvatao teritoriju današnjih opština Žitorađa, Doljevac i Merošina. Sedište kosaničkog sreza je i dalje u Kuršumliji.
Izvor: Knjiga “Toplica kroz vekove”, Petko Marjanović
A izostavili ste srez Jastrebacki sa sedistem u Blacu